BORDERLINE BI-RADS 3 AND 4 LESIONS DETECTED BY BREAST MAGNETIC RESONANCE IMAGING
Keywords:
Beast magnetic resonance, BI-RADS 3, BI-RADS 4, breast cancer, diagnostic accuracyAbstract
The BI-RADS (Breast Imaging Reporting and Data System) is used to standardize findings in breast cancer diagnostics. The aim of this study is to assess the diagnostic value of BI-RADS 3 and 4 classification in breast MRI, evaluating its accuracy, sensitivity, and specificity, while considering the significance, characteristics, and clinical approach to detected lesions through an analysis of relevant studies and meta-analysis of available data. Breast magnetic resonance imaging (MRI) is increasingly used as an additional method for detecting and characterizing lesions, particularly in women at high risk for breast cancer. BI-RADS 3 lesions indicate a probably benign change, while BI-RADS 4 lesions represent suspicious changes requiring further diagnostics, including biopsy. A systematic review of databases covering publications from the last 15 years was conducted. Acceptable studies included BI-RADS 3 and 4 lesions detected by breast MRI. Data collection involved study characteristics, BI-RADS 3 and 4 lesion types, number of cases, and final diagnosis (pathohistology). Data were analyzed using meta-analysis methods, assessing the sensitivity and specificity of BI-RADS 3 and 4 classifications. A total of twenty-five studies were included in this analysis. The reviewed studies indicate high diagnostic efficiency of MRI in evaluating BI-RADS 3 and 4 lesions. The average sensitivity across studies ranges from 91% to 95%, while specificity varies from 79% to 88%. The high negative predictive value (NPV) observed in most studies suggests that breast MRI can be used as a tool to reduce unnecessary biopsies in BI-RADS 3 lesions. However, the positive predictive value (PPV) remains relatively low, highlighting the need for additional diagnostic criteria to reduce the number of false-positive findings.
References
Agencija za istraživanje i kvalitet zdravstvene zaštite. (2006, 2009). Učinkovitost neinvazivnog dijagnostičkog testa za abnormalnosti dojke. AHRQ publikacija br. 06-EHC005-EF.
Andersson, L., et al. (2019). Osjetljivost i specifičnost MR u BI-RADS 3 i 4 lezija. European Journal of Radiology, 112 , 45
Barzaman, K., Karami, J., Zarei, Z., et al. (2020). Rak dojke: Biologija, biomarkeri i tretmani. International Immunopharmacology, 84, 106535. https://doi.org/10.1016/j.intimp.2020.106535
Berg, W. A., Gutierrez, L., NessAiver, M. S., et al. (2004). Dijagnostička tačnost mamografije, kliničkog pregleda, UZ i MR snimanja u preoperativnoj procjeni raka dojke. Radiology, 233, 830–849. https://doi.org/10.1148/radiol.2333031484
Bluemke, D. A., Gatsonis, C. A., Chen, M. H., et al. (2004). Magnetna rezonanca dojke prije biopsije. JAMA, 292(22), 2735–2742. https://doi.org/10.1001/jama.292.22.2735
Brown, K., et al. (2019). MRI procjena lezija BI-RADS 3 i 4: Prospektivna studija. American Journal of Roentgenology, 213 (4), 8
Chen, Y., et al. (2020). Procjena dijagnostičke točnosti MRI dojke kod sumnjivih lezija. Journal of Magnetic Resonance Imaging, 52
DeMartini, W., & Lehman, C. (2008). Pregled trenutnih kliničkih aplikacija za magnetnu rezonancu dojke zasnovane na dokazima. Topics in Magnetic Resonance Imaging, 19, 143–150. https://doi.org/10.1097/RMR.0b013e31818a40a5
DeMartini, W., Lehman, C., & Partridge, S. (2008). MRI dojke za otkrivanje i karakterizaciju raka: pregled kliničkih aplikacija zasnovanih na dokazima. Academic Radiology, 15, 408–416. https://doi.org/10.1016/j.acra.2007.11.006
Fernández, M., et al. (2022). MRI dojki i rezultati biopsije kod BI-RADS 3/4 lezije. Radiologija, 302 (1), 21
Fischer, U., Kopka, L., & Grabbe, E. (1999). Karcinom dojke: efekat preoperativnog MR snimanja sa kontrastom na terapijski pristup. Radiology, 213, 881–888. https://doi.org/10.1148/radiology.213.3.r99dc01881
Green, R., et al. (2019). Prediktivna vrijednost lezija dojke otkrivenih MR. Istraživanje i liječenje raka dojke, 176 (2)
Gupta, N., et al. (2020). Dijagnostička izvedba MRI u otkrivanju raka dojke. Clinical Imaging, 64 , 23-31.
Heywang-Kobrunner, S. H., Bick, U., Bradley, W. G., Jr, et al. (2001). Međunarodno ispitivanje MRI dojke: rezultati multicentrične studije (11 lokacija) u vezi sa dijagnostičkim parametrima za MRI sa kontrastom na osnovu 519 histopatološki koreliranih lezija. European Radiology, 11, 531–546. https://doi.org/10.1007/s003300000745
Hoffman, J., et al. (2022). MRI diferencijacija benignih i malignih lezija BI-RADS 4. American Journal of Roentgenology, 218 (5), 11
Hrung, J. M., Sonnad, S. S., Schwartz, J. S., & Langlotz, C. P. (1999). Preciznost MR snimanja u obradi sumnjivih lezija dojke: dijagnostička meta-analiza. Academic Radiology, 6, 387–397. https://doi.org/10.1016/S1076-6332(99)80189-5
Jones, B., et al. (2019). Dijagnostička tačnost MR za BI-RADS 3 i 4 lezije. Žurnal grudi, 25
Kim, S., et al. (2018). MRI kod pacijenata sa visokim rizikom od raka dojke: Prospektivna analiza. Radiologija, 290(4), 742-751.
Kuhl, C. K., Schmutzler, R. K., Leutner, C. C., et al. (2000). Skrining MR dojke kod 192 žene dokazano je ili se sumnja da su nosioci gena za sklonost raku dojke: preliminarni rezultati. Radiology, 215, 267–279. https://doi.org/10.1148/radiology.215.1.r00ap01267
Kuhl, C. K. (2007). Trenutni status MR snimanja dojke. Dio 2. Kliničke primjene. Radiology, 244(3), 672–691. https://doi.org/10.1148/radiol.2443051661
Lee, H., et al. (2021). MRI detekcija sumnjivih lezija dojke: Retrospektivna studija. Magnetna rezonanca u medicini, 86 (2)
Martinez, R., et al. (2022). Korisnost MRI u procjeni neodređenih lezija dojke. European Radiology, 32 (3), 1145-11
Müller, F., et al. (2020). Metaanaliza učinka MRI u evaluaciji lezija dojke. Acta Radiologica, 61 (8), 9
Meyer, J. E., Eberlein, T. J., Stomper, P. C., & Sonnenfeld, M. R. (1990). Biopsija okultnih lezija dojke. Analiza 1261 abnormalnosti. JAMA, 263(17), 2341–2343. https://doi.org/10.1001/jama.263.17.2341
Mann, R. M., Kuhl, C. K., Kinkel, K., & Boetes, C. (2008). MRI dojke: smjernice Evropskog društva za snimanje grudi. European Radiology, 18, 1307–1318. https://doi.org/10.1007/s00330-008-0863-7
Morris, E. A., Comstock, C. E., Lee, C. H., et al. (2013). ACR BI-RADS® magnetska rezonancija. U: ACR BI-RADS® Atlas, sustav za izvješćivanje i podatke o slikama dojke. American College of Radiology.
Nakamura, T., et al. (2021). Uloga MRI u karakterizaciji BI-RADS 3 lezija. Klinički rak dojke, 21
Orel, S. (2008). Ko bi trebao imati procjenu magnetne rezonance dojke? Journal of Clinical Oncology, 26(4), 703–711. https://doi.org/10.1200/JCO.2007.14.3594
Peters, N. H., Borel Rinkes, I. H., Zuithoff, N. P., Mali, W. P., Moons, K. G., & Peeters, P. H. (2008). Metaanaliza MR snimanja u dijagnostici lezija dojke. Radiology, 246, 116–124. https://doi.org/10.1148/radiol.2461061298
Park, J., et al. (2018). Karakteristike MRI dojke kod benignih i malignih lezija. Journal of Breast Imaging, 10 (2)
Petrović, M., et al. (2017). MRI karakteristike lezija BI-RADS 3 i 4: Retrospektivni pregled. Journal of Medical Imaging, 45 (5)
Rossi, L., et al. (2021). Osjetljivost i specifičnost MRI za otkrivanje raka dojke. Journal of Clinical Oncology, 39 (13), 2184
Rageth, C. J., & sur. (2019). Druga međunarodna konsenzusna konferencija o lezijama malignog potencijala u dojkama (lezije B3). Breast Cancer Research and Treatment.
Schmidt, K., et al. (2020). MRI kod BI-RADS 4 lezija: Multicentrična studija. American Journal of Radiology, 215 (3), 567-5
Silva, P., et al. (2022). MRI naspram mamografije u evaluaciji lezija dojke. Istraživanje raka dojke, 24 (1)
Smith, D., et al. (2020). MRI kao dijagnostički alat kod neodređenih lezija dojke. Journal of Radiology, 265 (6)
Tanaka, H., et al. (2018). MRI tačnost u procjeni lezije dojke: Klinička studija. Radiološka istraživanja, 28 (4)
Taylor, C., et al. (2021). Procjena lezija BI-RADS 3 i 4 pomoću MRI. Magnetna rezonanca, 42(5), 89
UNIo Health, Nacionalni institut za rak. (2011). Program nadzora, epidemiologije i krajnjih rezultata. Nacionalni institut za rak. Dostupno na: https://seer.cancer.gov/statfacts/html/breast.html
Vassiou, K., Kanavou, T., Vlychou, M., et al. (2009). Karakterizacija lezija dojke CE-MR multimodalnom morfološkom i kinetičkom analizom: poređenje sa konvencionalnom mamografijom i ultrazvukom visoke rezolucije. European Journal of Radiology, 70, 69–76. https://doi.org/10.1016/j.ejrad.2008.01.012
Wang, L., et al. (2018). MRI dojke kod visokorizičnih pacijenata: Dijagnostička vrijednost. Klinička radiologija, 73 (7)
Wilson, J., et al. (2021). Rezultati MRI skrininga za BI-RADS 3 i 4. Breast Imaging Journal, 55
Zhao, X., et al. (2019). Prospektivna studija o MRI i riziku od maligniteta lezija dojke. Journal of Radiology Research, 39 (5)
Zhang, Y., et al. (2017). Izvođenje MRI u otkrivanju sumnjivih lezija dojke. Žurnal raka dojke, 31
